Važnost čitanja - Čitaj mi!

Čitaj mi!SAMO 15 MINUTA GLASNOG ČITANJA DNEVNO POMAŽE DJETETOVU CJELOKUPNOM RAZVOJU

Kako bi istaknuli dobrobiti čitanja i potaknuli roditelje i druge odrasle osobe da s čitanjem naglas djetetu započnu već od njegova rođenja, 2013. godine pokrenuta je prva je nacionalna kampanja za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja pod nazivom "Čitaj mi!". Cilj kampanje je poticati roditelje i druge odrasle osobe na čitanje djeci kako bi ta aktivnost postala dijelom obiteljske svakodnevice i kako bi se stvorila posebna emocionalna veza između djeteta i odrasle osobe koja mu čita.

Glasno čitanje je aktivnost je koja uključuje cijelu obitelj – roditelje, bake i djedove, braću i sestre, rođake, ali i prijatelje. Izuzetno je važno za razvoj kognitivnih sposobnosti djece, a osobama koje su uključene u glasno čitanje djeci, osigurava čvrstu vezu s djetetom.

Djeci bi trebalo čitati naglas od rođenja kako bi ona mogla povezati čitanje i knjige s ugodnim osjećajima, čuti zvukove, rime i riječi, kako bi mogla koristiti svoja osjetila sluha, vida i opipa te stvarati zvukove i počela razumijevati da slike prikazuju određene predmete iz njihove okoline.

Činjenice koje potkrepljuju važnost glasnog čitanja djeci

Glasno čitanje stavlja knjige u središte pažnje te ih predstavlja kao izvore ugodnog, vrijednog i uzbudljivog iskustva. Djeca, koja od najranije dobi nauče vrijednost knjiga, najčešće postanu vrsni samostalni čitatelji.

Glasno čitanje pomaže djeci povezati ono što vide, čuju i pročitaju. Glasno čitanje odraslih djeci proširuje dječji vokabular i proširuje njihovo opće znanje.

Glasno čitanje omogućuje roditeljima, bakama i djedovima, braći i sestrama, učiteljima, rodbini i prijateljima da budu čitateljski uzori djeci. Na taj se način njihova ljubav prema knjizi lako prenosi na djecu.

Glasno čitanje omogućuje djeci upoznavanje s književnim jezikom koji se znatno razlikuje od svakodnevnog govora, ili jezika koji se čuje na televiziji, pročita u novinama ili čuje u filmovima. Na taj način djeca bolje razumiju složene rečenične strukture.

Glasno čitanje omogućuje djeci maštanje o ljudima, mjestima, vremenima i događajima koje nisu upoznali ili doživjeli.

Glasno čitanje stvara vezu između djeteta i odraslog koji mu čita te im tako osigurava zajedničke teme za razgovor. Govorenje i razgovor pomažu u razvoju vještina čitanja i pisanja.

Glasno čitanje pomaže razvoju kognitivnih sposobnosti kroz razgovore o pročitanom.

Slikovnica

Prva knjiga s kojom se dijete najčešće susreće jest slikovnica.

Slikovnica je knjiga namijenjena djetetu kroz koju dijete uči o svijetu, koja ga odgaja i pomaže mu savladati poteškoće s kojima se susreće. Slikovnica djetetu pruža osnovne spoznaje o svijetu koji ga okružuje te djetetu omogućuje razvoj mišljenja i podupire razvoj njegova govora.

Slikovnica kod djeteta razvija književno-umjetnički ukus, obogačuje njegov rječnik, djeluje na njegove osjećaje, utječe na njegov stav i zanimanje za knjigu te pomaže razvijanju ljubavi prema čitanju.

Slikovnica pomaže djetetu u rješavanju problemskih situacija. Njen sadržaj može biti vezan uz djetetove osjećaje, zdravlje, higijenske navike, osobine njegove ličnosti, ponašanje, odnose u obitelji i društvu.

Nije svaka slikovnica primjerena bilo kojem djetetu - kvalitetna slikovnica "raste" s djetetom.

Sa djetetovim odrastanjem i sazrijevanjem mijenja se i potreba za slikovnicom koja je u skladu s razvojem djeteta. Tako mlađem djetetu trebaju slikovnice bez teksta ili vrlo malo teksta, a s više slika jer mu slike omogućuju učenje, uspoređivanje i povezivanje s onime što vidi u svojoj okolini.

Nadalje, s djetetovim odrastanjem dolazi do promjena u važnosti teksta, pa su tako što je dijete starije, potrebne i slikovnice s više teksta i manje slika.

Čitanje bebama

Bebe koje su premale da bi razumjele priču može umiriti glas roditelja koji mu čita. Za roditelja i bebu to su trenuci posebne bliskosti, ugode i opuštanja. Za bebe je od izuzetne važnosti slušati što više različitih glasova i zvukova, ali i ponavljati ih. Dobro je mijenjati ton, visinu i jačinu glasa prilikom čitanja što će djetetu pomoći u razvoju razvoju slušne osjetljivosti i receptivnog rječnika.

Čitanje maloj djeci

Maloj djeci bit će zanimljivo ako sama odaberu knjigu koja će im se čitati jer će se na taj način osjećati uključenima. Isto tako, poželjno je iznova čitati djetetove omiljene knjige jer to doprinosi učenju jezičnih struktura, načinima funkcioniranja priče te poboljšava pamćenje.

Ideje kako čitati djetetu

  • Uzmite dijete u krilo i to tako da ono može gledati slikovnicu.
  • Igrajte se riječima, stvarajte rime, pjevajte, uključite ime djeteta u priču ili pjesmu jer djeca to vole.
  • Dijete će htjeti dirati, hvatati, okusiti slikovnicu jer dijete tako uči i upoznaje svijet oko sebe, pa mu možete dati igračku koju će držati dok zajedno čitate.
  • Ne zamarajte se brojem pročitanih stranica. Nekada ćete pročitati jednu ili dvije stranice. S vremenom će taj broj porasti.
  • Neka dijete slobodno okreće stranice. Možda će djetetu biti zanimljivija sama knjiga od čitanja. Dopustite mu da se poigra s knjigom.
  • Obavezno pokazujte ono o čemu govorite, opisujte što se događa na slikama.
  • Uključite dijete u priču. Postavljajte pitanja: Što je ovo? Gdje je nešto na slici? I pričekajte da dijete odgovori ili pokaže.
  • Potaknite dijete da se uključi u priču – neka oponaša zvukove ili glasove životinja ili neka ponavlja za vama rimu.
  • Zadržite se na stranici koliko god je potrebno i koliko god se djetetu sviđa, no ukoliko se djetetu više ne sluša, ostavite knjigu sa strane.

Izvor: http://www.citajmi.info/

Čitaj mi!

© 2017 DP | Pogoni Plehatron